DJECA I MLADI S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU

Što su poremećaji u ponašanju te tko su djeca i mladi s poremećajima u ponašanju?

Poremećaji u ponašanju uključuju sva ona ponašanja koja nisu prilagođena dobi djeteta ili mlade osobe i/ili okolini te ometaju njegovo funkcioniranje tako što štete njemu i/ili okolini.

Važno je naglasiti da se ovakva ponašanja moraju javiti VIŠE puta i TRAJATI neko vrijeme kako bi se govorilo o poremećajima u ponašanju.

Uključuju ponašanja kao što su skitnja, bježanje od kuće, konzumiranje alkohola i droga, izostajanje iz škole i zanemarivanje školskih obveza, nasilno ponašanje prema članovima obitelji ili vršnjacima  te činjenje kaznenih djela ili prekršaja.

Kako započinje postupak u centru za socijalnu skrb?

• po službenoj dužnosti  – kada stručni radnici centra  neposrednim uvidom u obitelji uoče poteškoće u ponašanju djeteta (npr. kada je  obitelj već u tretmanu centra)
• po zahtjevu roditelja koji je zbog problema u odgoju djeteta zatražio pomoć centra
• po prijavama različitih službi koje se bave djecom i mladima (škole, zdravstvene ustanove, policija, odvjetništva, suda, organizacija civilnog društva)
• po prijavama osoba iz obitelji, ili drugih djetetu važnih osoba, a ponekad i na temelju anonimnih prijava u kojima govore o ugrožavanju djetetovih interesa, neprimjerenih postupaka roditelja i problema djece

Što kada centar uoči ili dobije saznanja o poremećajima u ponašanju djeteta?

U slučaju saznanja o problemima u ponašanju postupanje centra započinje pozivom djeteta i roditelja na razgovor. Pribavljaju se potrebne  informacije o djetetu, njegovim  problemima i poteškoćama, odnosima i prilikama u obitelji.

Obavlja se izvid u domu u kojem dijete živi, razgovor sa školom, obiteljskim liječnikom i svima onima koji mogu pomoći da se stvori cjelovita slika o problemima, ali i mogućnostima djeteta i njegovih roditelja za prevladavanje nastalih problema.

Sukladno procjeni, provodi se  timska obrada u Centru (socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog), a u nekim slučajevima provodi se i dodatna obrada u specijaliziranim ustanovama  kao što su  Dom za odgoj djece,  Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba ili Psihijatrijska bolnica za djecu.

Na temelju svega toga poduzimaju se daljnje mjere u cilju zaštite dobrobiti  i najboljeg interesa djeteta sukladno Obiteljskom zakonu, Zakonu o socijalnoj skrbi, Zakonu o sudovima za mladež i ostalim važećim zakonskim propisima.

Koje mjere u cilju zaštite dobrobiti i najboljeg interesa djeteta centar može poduzeti?

Djeca i roditelji mogu biti obuhvaćeni savjetodavnim radom stručnjaka centra te se mogu uputiti i nekom od specijaliziranih stručnjaka u drugim ustanovama ili udrugama koje se bave zaštitom djece.

Vrste mjera u nadležnosti centra za socijalnu skrb prema Obiteljskom zakonu:

1. žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji
2. upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu
3. mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu
4. mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu

Vrste usluga prema Zakonu o socijalnoj skrbi koje centar može priznati:

1. savjetovanje i pomaganje
2. psihosocijalna podrška
3. rana intervencija
4. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)
5. boravak
6. smještaj

MLADI U SUKOBU SA ZAKONOM (počinitelji kaznenih djela i prekršaja)

Dijete/maloljetnik/mlađi punoljetnik – u čemu je razlika?

Riječ je o dobnoj klasifikaciji počinitelja kaznenih djela koja bitno utječe na odabir sankcija:

DIJETE je osoba do navršene 14. godine te je ono kazneno neodgovorno. To znači da bez obzira kakvo je djelo počinilo dijete prema njemu se ne može pokrenuti kazneni postupak i ne mogu mu se izreći kaznene sankcije. Isto vrijedi i za počinjene prekršaje. U tom slučaju centar za socijalnu skrb može poduzeti mjere obiteljsko pravne zaštite.

MALOLJETNIK je osoba koja je navršila 14, a nije navršila 18 godina.  Ako on počini kazneno djelo prema njemu će se primijeniti Zakon o sudovima za mladež kao poseban zakon za maloljetne počinitelje kaznenih djela. Dakle, za počinjena kaznena djela kao sankcije im se izričuo odgojne mjere i maloljetnički zatvor.

MLAĐI PUNOLJETNIK je osoba koja je navršila 18, a nije navršila 21 godinu. Ako mlađi punoljetnik počini kazneno djelo prema njemu se mogu primijeniti odredbe Kaznenog zakona kao prema svim punoljetnim osobama, ali uz određene uvjete može se primijeniti i Zakon o sudovima za mladež koji se primjenjuje prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. Znači da im može biti izrečena kazna zatvora, ali i uz određene uvjete im mogu biti izrečene odgojne mjere i maloljetnički zatvor.

Koja je uloga centra za socijalnu skrb u slučaju počinjenja kaznenih djela ili prekršaja?

Državno odvjetništvo i sud od centra mogu zatražiti mišljenje. Tada se uz sve ranije navedene okolnosti u obzir uzima i odnos prema počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju.

Centar je ovisno o vrsti odgojne mjere, zadužen za organizaciju izvršenja, neposredno provođenje i/ili praćenje izvršavanja mjera, rad s roditeljima, ali i psihosocijalnu i drugu podršku neko vrijeme nakon izvršenih mjera (posttretmanski prihvat).

Koja je uloga državnog odvjetništva?

Državno odvjetništvo odlučuje o obustavi ili nastavku kaznenog postupka. Pritom odluku o obustavi može uvjetovati ispunjenjem neke od posebnih obveza po čijem izvršenju se neće pokretati postupak na sudu (kao svojevrsna nagrada). U slučaju nastavka, sud je taj koji odlučuje o primjerenoj sankciji .

Nakon što, uz suradnju i nadzor centra za socijalnu skrb, maloljetnik ispuni obveze, državni odvjetnik donosi konačnu odluku o nepokretanju postupka prema maloljetniku.

Koje posebne obveze nalaže državno odvjetništvo?

1. da se ispriča oštećeniku
2. da prema vlastitim mogućnostima popravi štetu nanesenu kaznenim djelom
3. da se uključi u postupak posredovanja kroz izvansudsku nagodbu
4. da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja
5. da se uz suglasnost maloljetnikovog zakonskog zastupnika podvrgne postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti
6. da se uključi u pojedinačni ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade
7. da se radi provjere znanja prometnih propisa uputi u nadležnu ustanovu za osposobljavanje vozača
8. druge obveze koje su primjerene s obzirom na počinjeno kazneno djelo i osobne i obiteljske prilike maloljetnika

Koje odgojne mjere može izreći sud?

• sudski ukor
• posebne obveze
• pojačana briga i nadzor
• pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi

Tijekom provođenja navedenih odgojnih mjera maloljetnik ostaje u obitelji.

• upućivanje u disciplinski centar
• upućivanje u odgojnu ustanovu
• upućivanje u odgojni zavod
• upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu

Navedene odgojne mjere izriču se kada je maloljetnika potrebno izdvojiti iz životne sredine.

Odgojne mjere se kasnije ne iskazuju kao kazne.

Mjere nisu vremenski definirane po izricanju, postoji minimalni i maksimalni rok, a ovisno o rezultatima izvršavanja mogu se predložiti izmjene i obustave mjere.

Što se događa kada maloljetnik počini prekršaj?

Kod počinjenja prekršaja postupak je sličan, ali je broj mjera manji te su one kraćeg trajanja i intenziteta. Prema osobi koja je počinila prekršaj kao mlađi maloljetnik sud može izreći samo odgojne mjere dok se starijem maloljetniku mogu izreći odgojne mjere, ali i novčana kazna i maloljetnički zatvor.

Odgojne mjere prema Prekršajnom zakonu:

1. sudski ukor
2. posebne obveze
3. upućivanje u centar za odgoj.

Što je maloljetnički zatvor?

Svrha je maloljetničkog zatvora da se poduzimanjem mjera odgoja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja utječe na daljnji razvoj ličnosti i jačanje osobne odgovornosti maloljetnika radi suzdržavanja od ponovnog činjenja kaznenih djela, kao i da se utječe na ostale da ne čine kaznena djela.

Maloljetnički se zatvor može izreći starijem maloljetniku i mlađem punoljetniku za kazneno djelo za koje je u zakonu propisana kazna zatvora 3 godine ili teža kazna, kad s obzirom na narav i težinu djela i visoki stupanj krivnje ne bi bilo opravdano izreći odgojnu mjeru, već je potrebno kažnjavanje.

Maloljetnički zatvor ne može biti kraći od 6 mjeseci ni dulji od 5 godina, a izriče se na pune godine i mjesece.

POSTUPANJE U SLUČAJEVIMA NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA

Prijave o nasilju među djecom i mladima najčešće dolazi od škola i policije te drugih, a svi navedeni dužni su postupati sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima.

Što centar poduzima u slučajevima nasilja među djecom i mladima?

Centar poziva prijavljenog počinitelja nasilja s roditeljima, informira ih o posljedicama takvog ponašanja, ali utvrđuje i okolnosti obiteljskog života, roditeljske kompetencije, razvoj i sveukupno ponašanje maloljetnika s ciljem pružanja odgovarajuće stručne pomoći bilo u centru ili uključivanjem u različite programe koji nude pomoć i podršku u modificiranju nasilničkog ponašanja (vrlo često u programe koje nudi civilni sektor). Po potrebi se prema roditeljima poduzimaju mjere obiteljsko pravne zaštite.

Na razgovor se poziva i žrtva s roditeljem. Pružaju im se informacije o pravima i mogućnostima zaštite te im se nudi stručna pomoć i podrška. Ukoliko se utvrdi da i žrtva kao i počinitelj ima problema u ponašanju (ponekad je žrtva u nekoj drugoj situaciji i sama počinitelj) pa se i prema njoj poduzimaju slične mjere zaštite.

S kim centar za socijalnu skrb surađuje?

S obzirom na osjetljivu dobnu skupinu i složenu problematiku centar je samo jedna, vrlo značajna karika u zaštiti i promicanju dobrobiti djece, mladih i njihovih obitelji te je upućen na široku suradnju sa svima onima koji, ovisno o vrsti i težini problema, brinu o njima.

Stoga centar na ovom području surađuje prije svega sa:

• odgojno-obrazovnim ustanovama
• zdravstvenim ustanovama
• obiteljskim centrom
• policijom
• pravosuđem
• udrugama civilnog društva, vjerskim zajednicama i pojedincima koje se bave djecom i obitelji
• lokalnom upravom
• nadležnim ministarstvima
• i drugim dionicima sa zajedničkim ciljem pružanja najbolje zaštite i prevencije problema u ponašanju kod djece i mladih.